Svet nije bio suočen sa nestašicom hrane kao danas, u jeku pandemije koronavirusa, upozoravaju eksperti, prenosi Njujork Tajms.
Od Najrobija u Keniji, preko Indijskog potkontinenta, do Latinske Amerike, gotovo da nema dela sveta koji nije suočen s ozbiljnom nestaicom hrane.
Vanredne mere i socijalno distanciranje uvedeni zbog pandemije korona virusa negativno su uticali na globalnu ekonomiju, ostavljajući ljude bez posla i crpeći finansijske rezerve. Poljoprivreda je u zastoju, a obustava saobraćaja ostavila je milione ljudi irom sveta izolovane i suočene sa strahom od gladi. Neko je rekao da je korona virus izjednačio bogate i siromane jer oboljevaju i jedni i drugi, ali kada je reč o hrani, jednakosti nema, jer glad preti samo siromanima.
"Pandemija korona virusa je dobar pokazatelj klasnih razlika i podsetnik koliko duboko je podeljeno ljudsko drutvo na bogate i siromane", opominje Aša Dafar, dobrovoljac koji deli humanitarnu pomoć najugroenijim građanima Najrobija. Pre pandemije, 135 miliona ljudi je bilo suočeno sa nestaicom hrane, a nakon pandemije jo 130 miliona naćiće se u istoj situaciji, ukupno oko 265 miliona ljudi biće na ivici gladovanja do kraja ove godine, poručuju iz agencije Svetski program hrane UN.
Eksperi ukazuju da je nestaica hrane izazvana pandemijom drugačija od svih dosadašnjih. Dok su ranije krize i nestaice hrane bile uglavnom regionalne, ova je globalna - milioni su ostali bez posla i redovnih primanja, milioni odranije ive na ivici egzistencije, a milioni su izbegli ili će tek pokuati da pobegnu iz delova sveta zahvaćenih ratom i ratnim razaranjima.
<